preskoči na sadržaj

Login
Korisnik:
Lozinka:

Važni dokumenti
Projekt Comenius
Comenius - predškolski odgoj, osnovno i srednje obrazovanje

Potprogram Comenius obuhvaća predškolski odgoj, osnovno i srednje obrazovanje. Ciljevi potprograma Comenius jesu promicanje svijesti o raznolikosti europskih kultura suradnjom škola i vrtića država koje sudjeluju u Programu za cjeloživotno učenje, poticanje osobnog razvoja sudionika, razvoj i usavršavanje vještina i kompetencija te njegovanje ideje o europskom građanstvu.

Sudjelovanjem u potprogramu Comenius utječe se na poboljšanje kvalitete školskog obrazovanja, ističe se njegova europska dimenzija, potiču se mobilnost i učenje jezika, kao i veća uključenost u europsko društvo.

Vijesti

Kruh - Božji dar za tijelo i dušu

Comenius projekt  "Kruh - Štruca Europe" s vjerskog stajališta nam donosi vjeroučiteljica Svjetlana Šokčević s učenicima iz vjeronaučne skupine. U nastavku pročitajte više.


KRUH  - BOŽJI DAR  ZA TIJELO I DUŠU

 

http://aka.weightwatchers.com/images/1033/dynamic/GCMSImages/SkinnyOnBread_AYP1705343_main.jpgKruh - običan, tako svakodnevan, a tako rječit. Ljudi se lako navikavaju i ne primjećuju bremenitost poruke u svakodnevnom. Upravo zbog toga u sklopu vjeronaučne nastave, a napose u sklopu vjeronaučne skupine Vjera, ljubavlju djelotvorna promišljamo o toj osnovnoj životnoj namirnici. Jesmo li u kolotečini svakodnevice, negdje usput, izgubili smisao kruha? Je li potrebno da nam ponestane pa da bismo otkrili da je u njemu više od kruha? Kruh može značiti borbu na život i smrt ljudi koji se za nj bore. Ali može značiti ljubav i bratstvo. Kruh kao izraz životne i duhovne snage konstantna je inspiracija našim učenicima. Iva Antolović iz VI.a razreda pita se što bi napravila da ima kruh, ali da ga ne može pojesti:

Da imam kruh i da ga ne mogu pojesti dala bih ga vrapcima ili siromasima i sebi bi kupila drugi kruh. Jako mi  je žao siromaha i uvijek bi im pomogla i dala kruh.

Kruh koji ne možemo pojesti najčešće završi u košu za smeće, tako da ovakvi stavovi u svakom slučaju pokazuju svijest o svetosti kruha. Naime, nedavna istraživanja su pokazala kako višak kruha u Hrvatskoj najčešće završava na otpadu. Procjenjuje se da Hrvati na godinu bace kruha u vrijednosti od oko 750 milijuna kuna. To znači da prosječna obitelj baci oko 1300 kuna staroga kruha. To uviđa i učenica VI. a razreda Ivana Harnoš:

http://www.dw.de/image/0,,3272756_4,00.jpgPrema kruhu kojeg ne možemo pojesti ponašamo se grozno. Bacamo ga u smeće, dajemo ga psima i mačkama, a ne razmišljamo o djeci koja čekaju koricu kruha. Danas djeca umiru zato što nemaju što jesti. Mi taj kruh bacamo dok bi neka druga djeca dala sve za jednu šaku riže ili nečeg drugog. Kad pomislim na tu djecu i u kakvim uvjetima žive budem žalosna. U našoj školi često se prikuplja novac ili markice. Ovo polugodište prikupljamo markice. Potrudit ću se da skupim što više poštanskih markica kako bi pomogla gladnoj djeci. 

Glad u svijetu uzima živote. Svjetske statistike kažu da oko milijardu djece spada u siromašnu kategoriju stanovništva, a do kraja ove godine broj osoba koje su umrle od gladi će bit 2 073 588. Senzibilnost za tu problematiku pokazao je učenik 5.a razreda Tomislav Matačić:

Kruh jedemo svakoga dana. Miris pečenog kruha brzo ulazi u nosnice. Svojim mirisom podsjeća na zajednički trud sunca, kiše, zemlje,ratara i pekara. Kruh je ljudima slamka spasa u teškim vremenima. Prema kruhu trebamo svi imati osobito poštovanje, ne smijemo ga bacati. Često znamo gledati i slušati o teškim uvjetima u kojima ljudi žive, o tome kako su gladni kruha. Nisu gladna samo djeca i ljudi u Africi, puno je gladnih ljudi oko nas. Ne možemo to shvatiti jer nama kojima je kruh svakodnevno u rukama to je teško zamisliti. Kruh je izvor života i moramo ga dijeliti s drugima. U mjesecu listopadu obilježavamo Dane kruha. Tada iskazujemo zahvalnost za plodove zemlje. Naša škola tada je puna prekrasnih i mirisnih peciva, kolača, sitnih  kolačića, kruhova svih vrsta, oblika i boja, kao i obilježje naše prekrasne Slavonije iz koje sve kreće. Primijetio sam da moja mama kada reže kruh na njemu načini znak križa. Kada sam ju pitao sa mi objasni zašto to radi, rekla mi je da je kruh Božji dar i hrana. Isus je na Posljednjoj večeri lomio kruh i podijelio ga svojim učenicima, apostolima. Podijelimo ga i mi sa svojim bližnjima i svima u potrebi.

Kruh je osnovna životna namirnica važna za naše tijelo, no za vjernike od osobite važnosti je i kruh za dušu - hostija. U sklopu vjeronaučne nastave bavili smo se nekim zanimljivim i najčešćim pitanjima vezanim za hostiju.

Što je hostija?

Hostija (lat. hostia=žrtva) je kruh pripravljen za slavlje katoličke euharistije i luteranske večere Gospodnje. Od XII. stoljeća za pričest vjernika peče se kao mali, tanki i beskvasni kolutić i od tada se naziva hostijom. U pravoslavnim crkvama upotrebljava se kruh s kvascem.

Kako nastaju hostije?

http://www.jutarnji.hr/multimedia/dynamic/00218/hostija_wide_218833S1.jpgHostije se peku poput ostalog kruha, osim što se u smjesu za hostije ne dodaje kvasac (hostija je beskvasni kruh).Izmiješa se brašno s vodom i dobije tijesto gusto poput onoga za palačinke. Zatim se žlicu po žlicu stavlja na stroj za pečenje na kojem su obično otisnute jedna velika i deset malih hostija. Nakon nekoliko minuta pečenja dobivenu „palačinku“ s otisnutim hostijama se hladi, a zatim se stavlja pod noževe za rezanje. Zanimalo nas je i kako izgleda spomenuti stroj za hostije. Jedan takav stroj pronašli smo u samostanu sestara Sv. Križa u Đakovu. Ovdje donosimo fotografije tog stroja koji se koristio dugi niz godina za izradu hostija u našoj nadbiskupiji. Zahvaljujemo se s. Esteri Radičević, koja nam je ustupila ove fotografije.

(Okrugli dio na slici se podiže, gore se nalije masa i onda se gornji dio pritisne da se hostija ispeče. Prije toga stroj se mora zagrijati, ali ne smije biti previše vruć da hostije ne zagore.)

Pričest na ruku ili usta?

Postoje dva načina na koja se vjernici mogu redovito pričestiti u crkvi. Jedan je pričest na usta, koju prakticira velik broj vjernika. No, još od 9. stoljeća pričest se redovito dijelila i na ruku, s time da Crkva uvijek potiče na pobožno i savjesno ophođenje s hostijom, a svećenik je dužan pripaziti da se hostija doista pred njim i konzumira, kako ne bi došlo do zloporaba. Jer, za svakoga je katolika najsvetija stvar Tijelo Kristovo – posvećena hostija. S njome se svaki vjernik mora ophoditi krajnje dostojanstveno i ozbiljno. Zato ne treba u prvi plan isticati prima li netko  pričest na ruku ili na usta, nego je važno da joj se pristupa s doličnim strahopoštovanje, s vjerom i u stanju milosti, tj. bez teškoga grijeha na duši.

http://www.jelkovec.zupa.hr/wp-content/uploads/2010/10/pri%C4%8Dest.jpgMogu li se oboljeli od celijakije pričešćivati drukčijim hostijama?

Gluten u nekim slučajevima uzrokuje spomenutu crijevnu bolest koja može biti vrlo opasna. U svijetu je bilo više takvih slučajeva pa se je za takve bolesnike počelo proizvoditi pšenično brašno bez glutena. Uklanjanjem toga sastojka brašno i dalje ostaje pravo pšenično. Pšenični kruh načinjen od toga brašna valjana je tvar za euharistiju, on u pretvorbi postaje pravo Tijelo Kristovo.

 

Svjetlana Šokčević



Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju
objavio: Antun Vukasović   datum: 3. 12. 2012.


Kalendar
« Veljača 2019 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
28 29 30 31 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
Prikazani događaji


Misao tjedna

"Knjiga nije hrana, ali je poslastica."

                            Tin Ujević


Brojač posjeta
Ispis statistike od 10. 5. 2010.

Ukupno: 1240198
Danas: 180

 


Anketa (mala)
Kako iskorištavate svoje slobodno vrijeme?:







 






preskoči na navigaciju