Obitelj

Proces odabira srednje škole trebao bi započeti unutar obitelji učenika budući da je obitelj odgovorna za formiranje stava prema školi i prema radu općenito. Uz pomoć roditelja učenik treba spoznati svoje crte ličnosti, sposobnosti, interese i motive te na temelju toga donijeti odluku o izboru zanimanja. 

• VRIJEDNOSTI I DUGOROČNI PLANOVI– svatko ima svoj vlastiti sustav vrijednosti ili uvjerenja o tome što je dobro, ispravno ili poželjno. Neki ljudi teže bogatstvu, drugi cijene moć i utjecaj na druge ljude, trećima je važno da ispune život nekim društveno vrijednim ciljem. Prvi će možda nastojati uspjeti kao poduzetnici, drugi će poželjeti biti direktori ili možda carinici, a treći bi mogli naći najviše zadovoljstva u poslu socijalnog radnika ili možda savjetnika. (što mi je važno u životu, što želim, planiram li nastaviti obrazovanje…)
• INTERESI – trajnija usmjerenost pojedinca na neki sadržaj i aktivnost, te spremnost da se tim sadržajem bavi. Možemo govoriti o interesima za tehniku i strojeve, prirodne znanosti, društvene znanosti, književnost, likovnu umjetnost, ekonomiju, poslovne aktivnosti itd. Na još širem planu može se uočiti da se neki ljudi pretežno zanimaju za intelektualne aktivnosti, a drugi za tjelesne i praktične aktivnost; neki za stvari, drugi za ljude. (u čemu uživam, čime se bavim…)
• SPOSOBNOSTI – Nije dovoljno samo da vas nešto zanima, ukoliko nemate sposobnosti da to i ostvarite.  Ono što osoba može učiniti predstavlja jedan od osnovnih čimbenika za uspješno obavljanje nekog zanimanja. Tri skupine: senzorne, motoričke i intelektualne (intelektualne, psihomotorne, osjetilne…)
• OSOBINE LIČNOSTI – značajno utječu na način reagiranja ili ponašanja u različitim situacijama (druželjubivi <-> stidljivi, otvoreni <-> zatvoreni u sebe, praktični <-> maštoviti)

Osim toga obitelj može potaknuti učenika na samostalno prikupljanje podataka o školama/smjerovima ili mu pomoći u tome (pretraživanje interneta, razgovor s učenicima tih škola, razgovor s osobom koja se bavi određenim zanimanjem).  Ovime dolazimo do objektivnih faktora važnih za izbor srednje škole a to su dostupnost škola i mogućnost zapošljavanja. Gore navedene faktore vezane uz osobu učenika nazivamo subjektivnima.

Škola

Kada je riječ o ulozi osnovne škole, učenici se mogu obratiti prvenstveno svojim razrednicima ali i stručnim suradnicima koji im također mogu pomoći u prikupljanju podataka i donošenju odluke. Pomoć mogu dobiti individualno (u razgovoru s učenikom) ili skupno (kroz predavanja i radionice) .  Također se mogu organizirati posjeti srednjim školama kroz dane otvorenih vrata i slično, pri čemu će srednje škole rado ugostiti osnovce i odgovoriti im na sva pitanja.

Službe za profesionalno usmjeravanje

Najkonkretniji oblik profesionalne pomoći u izboru srednje škole učenici mogu dobiti ako se obrate službama profesionalnog usmjeravanja. Tu govorimo o Odsjeku za profesionalno usmjeravanje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i Centru za informiranje i savjetovanje o karijeri. U Centru za informiranje i savjetovanje o karijeri savjetnici  mogu pomoći u prikupljanju dodatnih informacija o uvjetima školovanja i stipendiranja i općenito informirati o procesu izbora zanimanja dok u Odsjeku za profesionalno usmjeravanje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje učenik može pristupiti psihologijskom testiranju i savjetovanju kao najkonkretnijem obliku pomoći. Inače,  profesionalno usmjeravanje je namijenjeno

- neodlučnima
- onima koji žele promijeniti obrazovni program
- onima s teškoćama u razvoju i dr. poteškoćama
- onima koji se žele informirati o mogućnostima zapošljavanja, 
   stipendijama, učeničkim domovima

     Predrasude o zanimanjima

Gimnazija kao izlaz za nuždu; gimnazija je dobar izbor za učenika koji su akademski motivirani i razmišljaju o nastavku obrazovanja. To bi trebali biti učenici s dobrim ocjenama i radnim navikama. Gimnazija nas obvezuje na studiranje budući da nas bez fakulteta, nakon završene gimnazije, tržište rada ne prepoznaje kao radnika te ju en bismo trebali upisati jer lijepo zvuči kada kažemo da smo gimanzijalac ili jer ne znamo što bismo drugo upsiali.
Sama činjenica da smo završili fakultet nije nužno garancija zapošljivosti ili boljeg života. Važno je i koji smo smjer završili, na kojoj smo ustanovi studirali (sveučilište, veleučilište, privatno učilište), u kojoj državi, u konačnici-kakav smo student bili i jesmo li uopće za to zanimanje.

Napomena za kraj

Važno je znati da se u svakom trenutku može doći do željenog smjera ili stupnja obrazovanja. Moguće je promijeniti obrazovni smjer ako nismo zadovoljni upisanim, naravno u skladu s propisanim zakonima i pravilnicima. Možemo nastaviti obrazovanje nakon završenog trećeg razreda srednje strukovne škole tako da upišemo naknadno četvrti razred (izvanredno)  a nakon toga polažemo državnu maturu i ako želimo, upišemo fakultet. Možemo kasnije u životu završiti još jednu, potpuno drugačiju, srednju školu (obrazovanje odraslih).
Najvažnije je da odluku o upisu u srednju školu ne donosimo preko noći i pod stresom nego počnemo razmišljati na vrijeme (sada, veljača je pravi trenutak) i da odluku ne prepuštamo drugima (prijatelji, roditelji). Važno je da roditelji ne prenose svoj stav (pozitivan ili negativan) prema određenoj školi ili zanimanju na učenika te tako utječu na odluku. Odluku mora donijeti učenik, uz podršku ranije navedenih faktora.