Krenuvši u posjet put Pleternice, kao pravi mali istraživači, nisu niti mogli zamisliti što ih sve čeka. Očekivali su veliku hidroelektranu, a dočekala ih je mala, ali jako funkcionalna HE koju su s oduševljenjem pregledali i ustanovili da je lijepo uklopljena u okoliš te ne proizvodi buku. U Pleternici ih je dočekao zamjenik gradonačelnice gospodin Domagoj Kantić koji im je pokazao i objasnio sam rad HE. Mini hidroelektrana (mHE)Pleternica je mala hidroelektrana na rijeci Orljavi (Požeško-slavonska županija) i prva hidroelektrana u vlasništvu neke jedinice lokalne samouprave u Hrvatskoj (grad Pleternica) i ujedno prva mala hidroelektrana izgrađena nakon osamostaljenja Hrvatske. Riječ je o investiciji vrijednoj 4,8 milijuna kuna od čega je grad Pleternica osigurao 50%, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost 1,7 milijuna kuna, a Ministarstvo regionalnog razvoja pola milijuna kuna.  Hidroelektrana je snage 220 kW, a planira se da će godišnje proizvoditi 1,1 milijuna kWh električne energije (što je dovoljno za javnu rasvjetu svih 35 naselja na tom području), te gradskom proračunu godišnje donositi oko 850 000 kuna dodatnog prihoda. Opremu mHE Pleternica ugradio je Končar. Inače, na rijeci Orljavi ima još desetak mjesta pogodnih za izgradnju malih hidroelektrana, a mHE Pleternica nema gotovo nikakva utjecaja na okoliš i koristi se prirodni pad slapa. Gradnja je započela 7. kolovoza 2011. i završena u 2012. godini. Nakon zahvale  domaćinu Ersmusovci su se  uputili u 10 km udaljeni Brodski Drenovac gdje su posjetili HE u privatnom vlasništvu gospodje Ljiljane Soch. Ljiljana Soch, koja se po povratku iz inozemstva bavi eko poljoprivredom i zaštitom okoliša, na gradnju hidroelektrane se, kaže, odlučila upravo zbog toga – zaštite okoliša. I naravno, da bi na prodanoj struji zaradila. Mini HE proizvoditi 110 KW struje po satu što će ići direktno u HEP-ovu mrežu, a obitelj Soch će dobivati struju po poticajnoj cijeni koja će biti umanjena za iznos poticaja koji je već dobila od Fonda. Očekuje zaradu od prodane struje, a s druge strane i zaštitu okoliša kroz uštedu ugljičnog dioksida. Godišnje bi hidroelektrana trebala proizvesti do 680.000 KW električne energije, što znači 205.632 kilograma ugljičnog dioksida manje, koji bi inače nastao da se struja proizvodi od ugljena. S obzirom na to da su tu pronadjene školjke, više se ovdje ne smije vaditi pijesak i korito se mora sačuvati u prirodnom obliku – objasnila je Ljiljana.
Vrijednost investicije je oko tri milijuna kuna od čega je gđa Ljiljana 700 tisuća kuna bespovratno dobila od Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Dio vlastitog novca Ljiljana je već uložila za pripremu gradnje, a podigla je i kredit od 1,5 milijuna kuna. Inače, treba istaknuti i kako je u pripremi gradnja još tri mini hidroelektrane na Orljavi između drenovačkog mlina i pleterničke mini hidroelektrane.
Pregledavši unutrašnjost i vanjštinu hidroelektrane Erasmusovci su ostali bez riječi od ljepote i snage rijeke Orljave. Poučno druženje završilo je zahvalom domaćinima na ukazanom gostoprimstvu! 

Ostale fotografije pogledajte u našoj galeriji slika.