2015-10-15 08:21:00

Dan kravate - 18. listopada

Kravata je dekorativni odjevni predmet, oblika vrpce, koji se nosi oko vrata provučen ispod ovratnika košulje, izrađen od svile ili nekog drugog platna. Kravata, smatra se izvornim hrvatskim proizvodom, raširila se Europom u 17. stoljeću posredstvom hrvatskih vojnika u Tridesetogodišnjem ratu, na kojima je postala prepoznatljiv modni detalj. Među prvima su je prihvatili Francuzi, pa u njihov jezik dolazi pod nazivom cravate, a kasnije i u druge europske jezike pod sličnim nazivima.

Poruka Dana kravate

Instalacija Kravata oko Arene u Puli, autora Marijana Bušića, izvedena je 18. listopada 2003. godine kao vrhunski svjetski spektakl koji je putem svjetskih televizija vidjelo više od milijardu ljudi. Ocijenjeno je kako je to bio „najambiciozniji, najosmišljeniji koncept i projekt promocije hrvatskog identiteta“ (Ive Šimat Banov). Tom instalacijom, s najvećom kravatom na svijetu, simbolički je povezano antičko i suvremeno doba, a crvenom bojom kravate svijetu je upućena poruka ljubavi i suživota među ljudima i narodima.

Kravata je univerzalni simbol otmjenosti i kulture odijevanja, ali njezin moćni simbolički potencijal sadrži i druge vrijednosti. Vertikala kravate simbolizira ljudsku vertikalu – ljudsko dostojanstvo i samosvijest, trenutke svečanosti i slavljenja, uspješnost i poslovni duh, … Svojom lepršavošću, pak, s jedne strane, i čvorom, s druge strane, kravata „veže“ slobodu i odgovornost. Potiče nas da u komunikaciju uđemo svjesniji svog dostojanstva i dostojanstva drugih, svoje slobode ali i svojih odgovornosti. Nakon svjetskog uspjeha instalacije Kravata oko Arene 18. listopada 2003. godine, koja je i u svjetskim razmjerima istakla kravatu kao poseban medij, AC je 2008. godine pokrenula inicijativu da se taj dan,18. listopada, svake godine u Hrvatskoj i svijetu svečano obilježava kao Dan kravate. Budući da potječe od Hrvata, Hrvatski sabor iskazao je kravati posebnu počast, proglasivši 2008. godine 18. listopada Danom kravate.  Od tada se Dan kravate  svake godine svečano obilježava u Hrvatskoj i u raznim dijelovima svijeta.

Hrvatsko podrijetlo kravate

U vrijeme Tridesetogodišnjeg rata u 17. stoljeću (1618.-1648.), hrvatski vojnici posvuda na glasu kao iznimni ratnici, pristupili su francuskoj kraljevskoj vojsci. Pored vojne vještine odlikovali su se i jednim detaljem. Nosili su rupce omotane oko vrata. Taj rubac zavezan u čvor brzo se proširio i kao modni detalj te preuzima etničko ime: naziv za narod – Cravates (Croates, Hrvati) postaje i naziv za predmet – kravatu.

Hrvatsko podrijetlo kravate, utemeljeno na povijesnim, etnološkim i etimološkim činjenicama, potvrđuju domaći i svjetski znanstveni izvori. Primjerice, francuska monografija Le Grande historie de la cravate (autor Francois Chaille, naklada Flammarion, Pariz 1994.), obrazlaže i izričito potvrđuje hrvatsko podrijetlo kravate. Enciklopedia Britannica uz imenicu cravat navodi kako je nastala od Crabate, Cravate, Croatian i pojavu kravate datira sa 1656. godinom. Talijanska monografija Miss Cravatta, izdana 1996. u Comu, najpoznatijem europskom i svjetskom centru za proizvodnju kravata, pojavu kravate nedvojbeno povezuje uz dolazak hrvatskih konjanika u vrijeme Luja XIV. itd. Pitanje (i ispravan odgovor) o hrvatskom podrijetlu kravate sve češće se postavlja i na TV – kvizovima u Japanu, Turskoj, Njemačkoj, Italiji i drugim zemljama.

Slikoviti rupci naših vojnika u Tridesetogodišnjem ratu preuzeti su iz hrvatske pučke nošnje. U hrvatskoj tradicijskoj kulturi ima čak četrdesetak muških i dvadesetak ženskih narodnih nošnji, u Hrvatskoj i drugim krajevima gdje žive Hrvati, koje kao obvezni element imaju čvorovani rubac – kravatu.

Kravata je „izniman primjer hrvatskog dizajna planetarne vrijednosti“ (Boris Ljubičić), jedini hrvatski simbol univerzalno poznat i cijenjen, a istodobno prepoznatljiv kao hrvatski. Hrvati su svijetu podarili kravatu, a drugi su je narodi dalje usavršavali i učinili je općim simbolom otmjenosti i muške kulture odijevanja, modnim detaljem za koji se sve više zanimaju i žene. Amerikanci su koncipirali kravatu u tri dijela i tako je tehnološki usavršili. Najznačajniji doprinos usavršavanju kravate dali su Francuzi, Englezi i drugi europski narodi. Stoga je kravata i simbol Europe. To se očituje i u već uobičajenoj praksi Europske Unije da se svaka zemlja-predsjedateljica na početku svog mandata predstavlja svojom specifičnom kravatom. „Primjer kravate dokazuje da imamo s čime izići pred svijet, Hrvatska ima nešto za ponuditi, imamo dokaz da smo i mi pridonijeli svjetskoj kulturi“ (Tomislav Šola).

Projekt „Hrvatska – Domovina kravate“

Krajem 20. stoljeća kravata se ponovno „vratila“ svom hrvatskom izvorištu. Do 1990. godine ta izvanredna činjenica hrvatskog podrijetla kravate uglavnom nije bila sastavni dio hrvatske samosvijesti, a o hrvatskom podrijetlu kravate u svijetu su znali samo rijetki znanstvenici. Danas je kravata „zacijelo najprepoznatljiviji hrvatski suvenir i svojevrsni simbol…, prikladna je za promociju Hrvatske jer je već u svijetu opće prihvaćena te je istodobno i hrvatska i svjetska. Ujedno je neiscrpno vrelo priča i inspiracija. Tako se kroz priču o Hrvatima i kravati u svjetskim medijima posredno širi i priča o Hrvatskoj“ (Božo Skoko). Taj veliki iskorak postignut je s brandom Croata i projektima ustanove Academia Cravatica (AC). Bez Croate i projekata AC činjenica hrvatskog podrijetla kravate vjerojatno bi ostala samo još jedna naša neiskorištena povijesna mogućnost.

Godine 1990. u Zagrebu je utemeljen brand Croata, s vizionarskim uvjerenjem Marijana Bušića da se Hrvatska može najdostojnije predstaviti svijetu upravo kao Domovina kravate. Novi hrvatski proizvod – Croata kravata – postao je svjetski prepoznatljiv hrvatski suvenir koji sadrži tri oznake nacionalnog identiteta: hrvatsko podrijetlo kravate, nacionalno ime Croata i motive hrvatskoga identiteta na kravati kao mediju. Taj moćni identitetski potencijal kravate prepoznat je od samog počeka i od tada se Croata kravata intenzivno koristi u turističkoj i diplomatskoj promidžbi Hrvatske. Brand Croata smješta Hrvatsku u probrano društvo malog broja zemalja koje imaju svoj izvorni, a istodobno svjetski prepoznatljiv brand. Taj brand simbolički izražava sklad između hrvatsko samosvijesti i identiteta, s jedne strane, te otvorenosti za europski identitet i svjetske kulturne vrijednosti, s druge strane.

Kravata je ne samo univerzalni modni detalj, već je ujedno, zbog svoje simboličke snage i estetske vrijednosti, i trajno vrelo umjetničke inspiracije. Na toj osnovi razvila se snažna promidžba Hrvatske kao Domovine kravate u projektima ustanove „Academia Cravatica“ koji putem medija postaju poznati svjetskoj javnosti. Neprofitna ustanova Academia Cravatica utemeljena je 1997. godine, s misijom promicanja kravate kao posebnog medija i dijela hrvatske, europske i svjetske kulturne baštine.

Među brojnim ostvarenim projektima po izvanrednom odjeku u svjetskoj javnosti ističu se instalacija „Kravata oko Arene“  autora Marijana Bušića, međunarodna izložba „Izazov kravate“ i počasna postrojba Kravat pukovnija. Izložba Izazov kravate, sa sadašnjim fundusom više od 150 umjetničkih djela autora iz petnaestak zemalja, od 2004. godine predstavljena je u desetak zemalja Europe, Afrike i Latinske Amerike. U svakoj zemlji gdje izložba gostuje, svojim radovima na temu kravate uključuju se domaći autori te se tako fundus izložbe stalno povećava. Veći dio fundusa čine slike u klasičnom smislu riječi, ali ima i skulptorskih ostvarenja, instalacija te video i filmske produkcije.

Kravat-pukovnija ima misiju svojim djelovanjem obnavljati sjećanje na povijesne početke kravate u 17. stoljeću i, promovirajući  kravatu kao  jedinstveni hrvatski doprinos svijetu, promicati Hrvatsku - Domovinu kravate i Zagreb – Prijestolnicu kravate. Pripadnici Počasne satnije Kravat pukovnije nastupili su prvi puta u svečanom programu prigodom Dana kravate 18. listopada 2009. godine, na zagrebačkom Trgu sv. Marka, pod visokim pokroviteljstvom  Hrvatskoga sabora. Zahvaljujući sponzorskoj potpori Turističke zajednice grada Zagreba, oni od 2010. godine kontinuirano  realiziraju program  „Pregled naoružanja, smjena straže i ophodnja užim središtem Zagreba“. Program, u dvosatnom trajanju, izvodi  se svake godine od srpnja do listopada - subotom i nedjeljom, te nekim državnim blagdanima i posebnim svečanim prigodama, s početkom na Trgu sv. Marka, u 12 sati i nastavkom na Trgu bana Jelačića, Kaptolu i ulicama užeg središta Zagreba.  Počasna satnija, vojnički postroj Kravat pukovnije, u svom  aktivnom i pričuvnom sastavu, od početnih dvadesetak,  sada broji osamdestak pripadnika. U  izvedbi svog redovnog programa na Trgu sv. Marka i u užem središtu Zagreba ove, 2014. godine,  sudjeluje 20 pripadnika, među kojima su 4 konjanika.  A u  programu ovogodišnjeg Dana kravate sudjelovat će, pak, 35 Kravat vojnika: 12 konjanika, 14 pješaka i 9 bubnjara. Taj novi kulturno-turistički program u srcu Zagreba  snažno promovira jedinstveni „imidž“ Zagreba kao Svjetske prijestolnice kravate među turistima, a putem medija i u svjetskim razmjerima.

Kravata svojim neizmjernim simboličkim potencijalom ima epohalnu važnost za Hrvatsku i svijet.

preuzeto s izvora: ACADEMIA CRAVATICA


Osnovna škola Hugo Badalić Slavonski Brod